ENGLISH
HRVATSKI
ART-e-FACT,  STRATEGIJE OTPORA IZDANJE 01: ILEGALNA IMIGRACIJA IZDANJE 02: UTOPIJA [TI SI OVDJE] IZDANJE 03: TECHNOMYTHOLOGIES IZDANJE 04: GLOCALOGUE UTOPIJA
UVODNIK BIBLIOGRAFIJA O ART-E-FACT-U KONTAKT
REPORTS
GLOBAL+ MAP
IMAGE OF BODO KAPING
THEORY
MOŽE LI SVIJET UMJETNOSTI DOISTA STVORITI HOLLYWOOD BOLJE OD HOLLYWOODA?


TRAVELOG

Svijet na putovanju
Boris Groys
Turist i stanovik grada postaju jedno.

MOŽE LI SVIJET UMJETNOSTI DOISTA STVORITI HOLLYWOOD BOLJE OD HOLLYWOODA?
Steven Rand
Hipnotizam tehnologije – vidi li mu se kraj?

Mobilna utopija
Charles Esche
Utopijski izlet koji je povezao dvije vizije međusobno udaljene 400 godina

FEATURE AND WRITINGS
LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
ONLINE
Light Type Writer
Constantin Luser


THEORY

Utopija s
Larom Croft i nekim drugim ČudoviŠtima i izvanzemalj-
cima

Marina Gržinić
Novi smjer žudnji; činjenice i tijela u globalnom svijetu

IMPERIJ I NJEGOVE UTOPIJE
Žarko Paić
Kako misliti utopiju, a ne pobjeći od društva realne represije / depresije u geto ili azil za fantastične outsidere?

ZERZAN VON TARZAN UND TAXIS - FAŠIZAM UŽITAKA ILI FAŠIZAM STVARI
Zoran Roško
Želja da postanemo stvari naša je glavna utopija




UMJETNICKI RAD
SYSTEMI
The Average Citizen   The Average Citizen
ONLINE
PROSJEČNI GRAĐANIN
(detalj web projekta)
Mans Wrånge
   

PROSJEČNI GRAĐANIN
Mans Wrånge
Pregled

Socio-politički eksperiment koji nastoji promijeniti svijet u skladu s mišljenjem statistički prosječnog građanina.

Marianne – osoba koja odgovara statističkom prosjeku koji najčešće koriste švedske vlasti. U projektu Prosječni građanin, Marianni je omogućen pristup istim sofisticiranim metodama koje koriste političari, posebne interesne grupe i velike korporativne tvrtke s ciljem da utječu na promjenu javnog mnijenja: profesionalno stvaranje mišljenja i lobiranje.

Temeljno polaziŠte

«Zapravo, prezir spram stvarnosti omogućuje da se svijet promijeni»
–Hannah Arendt

«Kad počnete raditi s prosječnim pokazateljima, gubite mnoge obzire. Tada se događa da iz tehnički orijentirane socijalno-političke diskusije izraste nova socio-politička ideologija.»
–Gunnar Myrdal, 1932.
(Profesor političke ekonomije, švedski ministar trgovine 1945.-47. i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1974.)

«Stari švedski model čini se…da se inkorporirao i preselio u novi politički krajolik, koji je u većoj mjeri pod utjecajem lobiranja i medija. Oboje – lobiranje i stvaranje mnijenja - s druge pak strane oblici su sudjelovanja koje čak i svaki pojedinac može koristiti bez obzira na djelovanje drugih pojedinaca»
–Demokratiutredningen
(Izvještaj o demokraciji čiju je izradu tražila švedska vlada)


Pojam «prosječnog građanina» - to će reći fiktivne osobe, koja treba statistički predstaviti veću skupinu ljudi – jedna je od najutjecajnijih ideja u stvaranju Švedske kao socijalne države. Utjelovljujući snove modernizma o prenošenju složene stvarnosti u racionalni i transparentni model, statistički prosjek položio je temelj švedske umjetnosti socijalnog inženjeringa.(1)

Izvještaj o demokraciji naručen od švedske vlade, Demokratiutredningen, tvrdi kako je politička uključenost građana sve manja, te da se interes za politička pitanja, koji unatoč svemu ipak postoji, radije razvija u «single-issue» organizacijama nego u tradicionalnim političkim strankama. Prema studiji «Švedskog centra za biznis i studij politike» sadašnje stranke neće više postojati do 2013. godine ukoliko broj njihovih članova bude padao sadašnjim tempom. Istodobno, politički utjecaj poslovnih i velikih interesnih organizacija, vršen kroz profesionalno stvaranje mnijenja povećao se, a političke stranke postaju sve više ovisne o medijima i efikasnom marketingu, ne bi li privukle pažnju na svoja politička pitanja. Mogućnost pojedinačnog građanina da svoje mišljenje iskaže u javnosti također je minimalna.

Prosječni građanin projekt je koji ima za cilj – u svoj svojoj skromnosti – predstaviti odgovor na pitanje o sudbini demokracije. Projekt se može promatrati kao politički eksperiment s alternativnim demokratskim modelom koji se temelji na drukčijem tipu predstavljanja od sadašnjeg tipa demokracije. Budući da se izbori održavaju u relativno dugim intervalima, ispitivanje javnog mnijenja i statistička istraživanja spadaju u rijetke vladine mjere prikupljanja stajališta biračkog tijela. Vrlo često oni svoje političke programe prilagođuju prosječnom glasaču. Statistike i ispitivanje javnog mišljenja tako de facto već funkcioniraju kao temeljni, a ponekad i ključni kriteriji za donošenje političkih odluka

Projekt Prosječni građanin polazi od tih posljedica real-politike, dovodeći švedsku težnju socijalnog inženjeringa za znanstvenom objektivnošću do logičkog zaključka. Umjesto da građane zastupa zastupnik izabran na općim izborima po načelu zastupanja njihovog mišljenja, sada je izabran onaj pojedinac koji statistički reprezentira cijelu populaciju. To je metoda koja je neovisna od statistički reprezentativnih kontakata pojedinaca, socijalne mreže, medijske karizme i financijskih resursa – faktora koji postaju sve važniji u švedskoj politici.

 
ONLINE
PROSJEČNI GRAĐANIN
(snimak postava – prezentacija projekta na MANIFESTI 4 u vidu instalacije koja se sastoji od gipsanog odljeva glave prosječne građanke, Marianne)
Mans Wrånge
  (in-situ – spomenik prosječnoj građanki Marianne podignut ispred Goethe-Haus u Weimaru, Njemačka)

Alternativni demokratski model u Prosječnom građaninu strukturiran je na sljedeći način: uz pomoć Švedskog središnjeg statističkog ureda, stvoren je statistički «profil prosječnog građanina»: žena, 40 godina, neudana, bez djece, živi u dvosobnom stanu, s godišnjim primanjima od 248.300 SKr itd. Osoba koja je odgovarala tom statističkom profilu pristala je na sudjelovanje u projektu. Njeno ime je Marianne i u javnosti će biti predstavljena samo imenom kako bi se zaštitio njen privatni život. Cilj je projekta, naprotiv, usredotočiti se na Mariannina stajališta o tome kako društvo može biti promijenjeno, a zatim te ideje proširiti na švedsku javnost koju ona statistički predstavlja. To će biti moguće zbog toga što će Marianni biti dostupne iste sofisticirane metode koje koriste političari, interesne organizacije i poslovni svijet – profesionalno kreiranje mišljenja i lobiranje.

U suradnji s političkim lobijem i ostatkom tima koji je radio na projektu (uključujući dramaturga, copywritera i političkog savjetnika u švedskoj vladi) koncipirana je dugotrajna strategija kako da se stajališta prosječne građanke Marianne prenesu na švedsko društvo i na kraju utječu na javno mišljenje. Mariannu su pomno intervjuirali o tome kako je moguće mijenjati društvo, a ta su stajališta kasnije sakupljena u bazi podataka u suradnji sa samom Mariannom. Pisac političkih govora sažeo je i formulirao njena stajališta u formi kratkih, efektnih slogana. Kontaktiran je velik broj utjecajnih osoba iz švedskog javnog života – politike, medija, kulture, reklame – ne bi li ih se nagovorilo da preuzmu neka od Marianninih stajališta i prošire ih u sredini u kojoj djeluju.

Kao što je slučaj sa svakim efikasnim lobiranjem. Mariannina stajališta predstavljena su na indirektan način tako da publika nije bila svjesna identiteta osobe koja ih je izvorno proklamirala. Primjerice, jedno je njeno stajalište bilo polazište redakcijskog uvodnika vodećih dnevnih novina, predstavljeno je kao dio razgovora iz popularne TV serije; citirao ga je utjecajni političar, i pojavilo se u reklamnoj kampanji u cijeloj zemlji. Tako je projekt Prosječni građanin profitirao na činjenici što ti etablirani kanali komunikacije daju značenja stajalištima, za razliku od primjerice, slabog efekta pisama čitatelja.

Za razliku od drugih umjetničkih projekata koji imaju ambiciju promijeniti svijet – ambiciju koju će malo tko priznati u današnjoj post-utopijskoj kulturnoj klimi – Prosječni građanin bit će u mogućnosti objektivno izmijeniti i znanstveno dokumentirati učinak projekta na promjene društva. U vrijeme trajanja projekta, uobičajene ankete javnog mišljenja bit će vođene prije i poslije uvođenja pojedinog stajališta u javnost, s namjerom da se ustanovi kakav je bio specifičan učinak Marianninih stajališta na formiranje javnog mnijenja. Kada je na primjer, jedno Mariannino mišljenje bilo ubačeno u tekst jedne od najpopularnijih švedskih TV serija, tu misao je vidjelo i čulo 28.6% gledatelja u Švedskoj. Anketni tim, kojeg je formirala radna grupa projekta, ustanovio je da je upravo to stajalište bilo odlučujuće za opredjeljenje 6.2% švedske populacije. Drugim riječima, Mariannino je stajalište pridonijelo znanstveno dokumentiranu promjenu javnog mišljenja.



Mans Wrånge (SE)
Umjetnik i profesor na Likovnoj akademiji i Akademiji primijenjenih umjetnosti u Stockholm, Švedska




KAZALO








UMJETNICKI RAD
The Average Citizen
POGLEDAJ
PROSJEČNI GRAĐANIN
Mans Wrånge
SYSTEMI

PROSJEČNI GRAĐANIN
Mans Wrånge

AgoraX-
change & Agora

Natalie Bookchin, Cynthia Madansky & Jacqueline Stevens

Evolution-
Äre  Zellen

Finger

Distributiv-
na Pravda

Andreja Kulunčić

OBRAĆAM VAM SE KAO ČOVJEK ČOVJEKU
Dalibor Martinis

TEME
SYSTEMS

SISTEMI
 
TRANS.MISIJE
 
MEHANIZIRANO
 
OSOBNO
 
MIKRO-UTOPIJE
 

KAZALO




ABOUT THIS MAP