ENGLISH
HRVATSKI
ART-e-FACT,  STRATEGIJE OTPORA IZDANJE 01: ILEGALNA IMIGRACIJA IZDANJE 02: UTOPIJA [TI SI OVDJE] IZDANJE 03: TECHNOMYTHOLOGIES IZDANJE 04: GLOCALOGUE UTOPIJA
UVODNIK BIBLIOGRAFIJA O ART-E-FACT-U KONTAKT
REPORTS
GLOBAL+ MAP
TRANSMEDIALE.04
FESTIVAL!
TRANSMEDIALE: FLY UTOPIA!
Konferencija, radni prostor & izložba


TRAVELOG

Svijet na putovanju
Boris Groys
Turist i stanovik grada postaju jedno.

MOŽE LI SVIJET UMJETNOSTI DOISTA STVORITI HOLLYWOOD BOLJE OD HOLLYWOODA?
Steven Rand
Hipnotizam tehnologije – vidi li mu se kraj?

Mobilna utopija
Charles Esche
Utopijski izlet koji je povezao dvije vizije međusobno udaljene 400 godina

FEATURE AND WRITINGS
LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
ONLINE
Light Type Writer
Constantin Luser


THEORY

Utopija s
Larom Croft i nekim drugim ČudoviŠtima i izvanzemalj-
cima

Marina Gržinić
Novi smjer žudnji; činjenice i tijela u globalnom svijetu

IMPERIJ I NJEGOVE UTOPIJE
Žarko Paić
Kako misliti utopiju, a ne pobjeći od društva realne represije / depresije u geto ili azil za fantastične outsidere?

ZERZAN VON TARZAN UND TAXIS - FAŠIZAM UŽITAKA ILI FAŠIZAM STVARI
Zoran Roško
Želja da postanemo stvari naša je glavna utopija




ART WORK
SYSTEMI
DISTRIBUTIVE JUSTICE - ONLINE GAME   DISTRIBUTIVE JUSTICE - ONLINE QUESTIONAIRE
ONLINE
Distributivna pravda
(detalj web projekta)
Andreja Kulunčić
   

Distributivna pravda
Andreja Kulunčić
Multidisciplinarni projekt
Distributivna pravda

Suvremena teorija ukazuje na dvije vrste utjecaja koji određuju raspodjelu individualnih odrednica / razlika / značajki u društvu: "genetski" i "kulturalni". Naš prethodni projekt Closed Reality - Embryo (1999.-2000.; http://embryo.inet.hr) bio je osmišljen tako da simulira genetski aspekt kreacije, i da izazove kritičko promišljanje o vjerojatnosti i posljedicama takve simulacije. Stvarajući nove pojedinačne embrije posjetitelji su (nenamjerno) utjecali na raspodjelu individualnih značajki u "društvu" i posljedično, profil budućeg društva. Međutim, karakter društva ne ovisi samo o njegovim genetskim odrednicama. Naslijeđene individualne razlike među osobama su samo jedan - iako vrlo važan - između nekoliko čimbenika društvenog uspjeha. Drugi čimbenici također utječu na raspodjelu društvenih dobara medu pojedincima. Cilj predloženog projekta je da razjasni te čimbenike sa stanovišta koncepta pravednosti.


Uvod u temu projekta
Distributivna pravda nije samo središnje pitanje etike i političke filozofije, nego i objekt zdravorazumskog moralnog razmišljanja. Svatko je osjetljiv na pitanje vlastitog udjela u raspodjeli općeg dobra. Čak i oni koji dobiju najbolji dio društvenog kolača imaju potrebu opravdati trenutni model raspodjele. Opća je istina da većina ljudi vlastitu društvenu poziciju doživljava kao "nepravednu", povodeći se za izvjesnim intuitivnim načelima distributivne pravde.

Filozofi distributivne pravde nastoje formulirati eksplicitna načela koja bi osigurala najviši stupanj pravedne raspodjele izvjesnih ograničenih količina zajedničkih dobara. Apstraktna kategorija "dobara" može poprimiti različite pojavne oblike, poput materijalnih dobara, novca, informacija (znanja), usluga, prava, dužnosti, političke moći, itd. Sve može postati objektom distribucije, koja utječe na osobe i socijalne skupine.

U posljednjih 30 godina iznošeni su u javnost mnogi zanimljivi modeli distribucije (najpoznatiji je predložio John Rawls). Mogu li njihove slabosti, i kako, biti ispravljene bila je tema široke i višestruko složene teorijske rasprave. Rasprava se pokazala uspješnom budući da je ukazala na vrline i nedostatke pojedinih modela, i pomogla da se zdravorazumsko poimanje pravde podvrgne racionalnom ispitivanju.

Ipak, teoretsko proučavanje često odvlači pažnju od zbiljskih zajednica i zbiljskih uvjeta pod kojima dolazi do raspodjele dobara. Postavljanjem problema u specifični vremensko-prostorni okvir (u ovom slučaju srednje- i južnoeuropskih društava u postkomunističkom razdoblju), rasprava o distributivnoj pravdi dobiva na važnosti i pravovremenosti. Prevladavajući "javni moral" u sferi distribucije postaje gorućim pitanjem, kao i moralne prosudbe u onih pojedinaca i skupina koje su u sukobu s prevladavajućim shvaćanjima. Ti se ljudi vide kao žrtve povijesnih i/ili sadašnjih "nepravdi".


Cilj projekta
Svaki pojedinac doživljava svoju društvenu poziciju na poseban način i s obzirom na vlastiti (više ili manje implicitan) koncept pravde. S druge strane postoji i "objektivan" pogled na situaciju, u empirijskim okvirima. Cilj projekta je međusobno povezati "subjektivne" i "objektivne" slike i stimulirati kritičko promišljanje o individualnim moralnim uvjerenjima o pravdi. Cilj će biti postignut uz pomoć empirijskih podataka, iskustava virtualne realnosti i teorijskog uvida i instrumentarija. Pretpostavlja se stoga da nema strogo određenog specifičnog koncepta pravde, odnosno modela pravedne/poštene distribucije koji treba poslužiti kao ideal prema kojemu se javno mišljenje treba sistematski preoblikovati. Što se tiče ovog projekta, svim konceptima/modelima bit će posvećena jednaka teoretska i praktička važnost u razmatranju.

Dijelovi projekta
Teorijski dio: studija relevantne literature, posjećivanje znanstvenih skupova, objavljivanje članaka, organiziranje/držanje predavanja, okruglih stolova itd.
ˇ Virtualni dio: dvije igre na internetu:
1) Igra distribucije općih dobara;
2) Igra raspodjele identiteta.
ˇ Praktični dio: izložba u galeriji; istraživanje specifičnog područja, publikacija/ newsletter


DISTRIBUTIVE JUSTICE - INSTALLATION VIEW   DISTRIBUTIVE JUSTICE - INSTALLATION VIEW
ONLINE
Distributivna pravda
2002, Documenta11, Kassel
(pogled na izložbeni postav)
Andreja Kulunčić
  upitnik


IzloŽba u galeriji
Izložba je zamišljena kao "radni prostor" ili "socijalni laboratorij". Podrazumijeva (A) aktivno sudjelovanje posjetitelja u projektu, bilo kao "ispitanika", ili djelatnih znanstvenika u području društvenih znanosti; i pod (B) predstavljanje materijala koji je nastao, ili kontinuirano nastaje kao rezultat projekta.

Prikupljeni materijal mijenja svoju formu od izložbe do izložbe. Budući da će u projekt biti uključeno nekoliko zemalja, svaka će zemlja ostaviti svoj trag u radu, to jest postati dijelom izložbe.

Za vrijeme izložbe posjetitelji (sudionici u projektu) čitaju pripremljeni materijal, slušaju predavanja, razgovaraju, uključuju se u diskusiju, sudjeluju u anketama, pretražuju internet, printaju iz baze, kopiraju materijale, stvaraju video i audio snimke događaja, itd. (kao i u našem prethodnom projektu ostvarenom u Galeriji Kraljević u Zagrebu). Dodatno će svi dijelovi projekta biti prezentirani i dalje obrađivani na internet stranici. Stvarni i potencijalni sudionici projekta će tako dobiti svoj vlastiti virtualni prostor osmišljen za razmjenu informacija i iznošenje mišljenja. Projekt prerasta u permanentni otvoreni forum.



Autor
Voditelj projekta & razrada koncepta: Andreja Kulunčić, vizualna umjetnica

Suautori
Razrada koncepta: Gabrijela Sabol, sociolog
Asistent projekta: Ivo Martinović, fotograf
Filozofska teorija: Neven Petrović, filozof
Grafika/grafičko sučelje/Newsletter: Dejan Janković, dizajner
Grafika/grafičko sučelje /DVD: Trudy Lane, dizajner
Programiranje: Matija Pužar, programer

Doprinosi
Teoretski konzultant & predavač: Tomislav Janović, filozof
Newsletter & urednik kataloga: Momo Kuzmanović, sociolog


Andreja Kulunčić
Umjetnica, živi i radi u Zagrebu, Hrvatska

http://www.andreja.org/


TAKOĐER:

DISTRIBUTIVE JUSTICE
POGLEDAJ
Volume-up
Tekst Nade Beroš o radu Andreje Kulunčić
 




KAZALO








The Average Citizen
PROSJEČNI GRAĐANIN
Mans Wrånge
SYSTEMS

PROSJEČNI GRAĐANIN
Mans Wrånge

AgoraX-
change & Agora

Natalie Bookchin, Cynthia Madansky & Jacqueline Stevens

Evolution-
Äre  Zellen

Finger

Distributiv-
na Pravda

Andreja Kulunčić

OBRAĆAM VAM SE KAO ČOVJEK ČOVJEKU
Dalibor Martinis

TEME
SYSTEMS

SISTEMI
 
TRANS.MISIJE
 
MEHANIZIRANO
 
OSOBNO
 
MIKRO-UTOPIJE
 

KAZALO




ABOUT THIS MAP