ENGLISH
HRVATSKI
ART-e-FACT, STRATEGIES OF RESISTANCE IZDANJE 01: ILEGALNA IMIGRACIJA [TI SI OVDJE] IZDANJE 02: UTOPIJA IZDANJE 03: TECHNOMYTHOLOGIES IZDANJE 04: GLOCALOGUE
UVODNIK BIBLIOGRAFIJA O ART-e-FACTU KONTAKT
RADOVI UMJETNIKA
STILL FROM FORTRESS EUROPE BY ZELIMIR ZILNIK
FILM
Tvrđava Europa
Želimir Žilnik
PUTOVNICA

Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
 
Tvrđava Europa
Želimir Žilnik
 
Putovnica
Andreja Kulunčić
 
Traži se
Ghazel
 
RADOVI UMJETNIKA
STILL FROM FORTRESS EUROPE BY ZELIMIR ZILNIK
POGLEDAJ
Zajedničko putovanje
Roman Ondak
PUTOVANJE

Dva putovanja
Margarethe Makovec i Anton Lederer
 
Zajedničko putovanje
Roman Ondak
 
Ništa se ne dogada slučajno
Aleksandar Battista Ilić
 
Usluge prijelaza granice
Oliver Ressler & Martin Kren
 
Otpjevaj mi pjesmu ...
Maja Bajević
 

RADOVI UMJETNIKA
PRIJEDLOG
Cabana
Pia Lindman
IZMEĐU

Cabana
Pia Lindman
 
Parovi
Grady Gerbracht
 
Dragi Imigranti ...
Nedko Solakov
 
Pejzaži s krivicom
Ron Sluik
 
S.O.S. Binarni niz
Dalibor Martinis
 

RADOVI UMJETNIKA
RAZGLEDNICA
NO MORE BAD NEWS
Ivana Keser
POSTCARDS

Pozdrav iz ježeva
Serija od 10 razglednica narucena je od desetoro umjetnika za Motel Ježevo.

 

RADOVI UMJETNIKA
Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
SUSJEDI

Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
 
Love Shop Sokola Beqirija
Sokol Beqiri
 
Strah od pridošlica
Ivana Keser
 
Sloboda
Nebojša Šerić Šoba
 
Balkan - Ich wohne in berlin
Jovan Balov
 

RADOVI UMJETNIKA
AKCIJA
Go_home
Danica Dakić & Sandra Sterle
DOMA

Go_HOME
Danica Dakic & Sandra Sterle
 
Zanimanje: Izbjeglica
Svebor Kranjc
 
Migrant Navigator
Darko Fritz
 
Vlastito tijelo kao jedina popudbina
Boris Cvjetanović
 

RADOVI UMJETNIKA

PUTOVNICA
 
PUTOVANJE
 
IZMEĐU
 
RAZGLEDNICE
 
SUSJEDI
 
DOMA
 



ART WORK
TEORIJA

ZATOČENICI GLOBALNE PARANOJE
Motel Ježevo kao 'kraj' europske velike priče

a

Ježevo je nekoć bilo idilično moslavačko selo na Autoputu bratstva i jedinstva Zagreb — Beograd. Bilo je poznato po tomu što nije bilo uopće ni po čemu poznato, osim vatrogasnih zabava i eksteritorijalnoga motela u koji navraćaju umorne kamiondžije, kurve i kockari. Motel u Ježevu stoga posjeduje metafizičku dimenziju. Selo uz autoput može računati samo na posvemašnji zaborav ako od njega ne živi nekom noćnom vampirskom strategijom. Kako stanujem samo desetak kilometara daleko od Ježeva, u Ivanić-Gradu, mogu precizno povijesno odrediti ulogu i mjesto Ježeva u 'svjetskoj revoluciji'. Ni u slučaju dosadnog pribježišta za 'balkanske' tranzitne mućkaroše osamdesetih godina motel nije bio ništa drugo do prolazno svratište za polusvijet. Motel je u prethodnome, ideološki jasno određenom razdoblju, imao funkciju tranzitne, poluturističke karaule. U njoj se, doduše, nije događalo ništa spektakularno. Baš kao ni u Buzattijevu romanu Tatarska pustinja, ali apsurd je u tomu što je motel ipak obavljao svoju izvornu svrhu: da, naime, zarađuje od tog istog tranzitnoga polusvijeta na putu od Hamburga do Istanbula. Promjena funkcije uslijedila je doslovce nakon propasti jugoslavenske 'velike priče' o bratstvu i jedinstvu. Sablasno prazan motel u ravnici noću se doimao poput kakvog provincijskoga horor svratišta. Rat je prekinuo tranzitne zone života između Zapada i Istoka.

Motel u Ježevu pouzdani je pokazatelj globalne ideološke situacije. Kao što je u prethodnome, paleoindustrijskome razdoblju čuvao vrijednosti jugoslavenske privrede i ugostiteljstva (loše usluge, slaba posluga i primitivna sitna kocka), tako je u postideološkoj praznini nakon mita o hrvatskoj suverenosti uskoro postao ono što Hrvatska danas doista jest — karaula Zapadnoga Balkana ili, ako vam je draže, posljednja schengenska postaja za Druge. Imigranti, nomadi, očajnici, svi što hrle na Zapad s vjerom u obećanu zemlju, bježeći od posljedica neoliberalnoga grabeža globalizacije i, ne manje važno, vlastitih političkih diktatura, svi, baš svi izigrani i prevareni od krijumčara ljudima, sudaraju se s bodljikavom žicom Prihvatnoga centra bivšeg motela Ježevo. Ironija je u tomu što na ovome posve urednome mjestu doživljavaju svoje prokletstvo i svoj privremeni 'dom'. Nakon stresne pustolovine putovanja u hladnjačama poput smrznutoga mesa, pronalazak skupine očajnih i jadnih nomada (Kurda, Kineza, Afganistanaca, Turaka, Iranaca...) iz zemalja tzv. Trećega svijeta djeluje strahotno za njih. Pustolovina bijega na Zapad završava u nekoj ravničarskoj vukojebini, u svratištu za 'multikulturalni' otpad povijesti. Ljudi bez doma barem na neko vrijeme imaju 'dom'. Gorko iskustvo pretpostavlja užas povratka ondje odakle su bili prisiljeni pobjeći. Zapad se u njihovim očima pokazuje kao totalna prevara, laž i predmet otvorene mržnje. Zapad je upravo to imaginarno i metafizički zloslutno mjesto okruženo bodljikavom žicom — motel Ježevo. Je li ovdje uopće riječ o nečem drugom osim o ljudskoj patnji? Kako se može suočiti s pogledom Drugoga netko tko polazi od prosvjetiteljskih ideala slobode, bratstva, jednakosti, pravednosti, a Drugoga zatvara u prihvatni centar prije povratka u 'domovinu' odakle kreću nomadski zbjegovi ekonomskih imigranata? Tko je kriv za ravnodušnost i nemogućnost preinake stanja u kojem načelnik prihvatnoga centra Ježevo nije ni više ni manje od karakterne maske sustava, kao što promrzlo kurdsko dijete bez domovine, doma i možda oca nije ni više ni manje od 'simbola' univerzalnoga beščašća kapitalističke globalizacije i fundamentalističkih diktatura ?

Najlakše je reći da je krivac apstraktnoga podrijetla. Za sve nedaće svijeta upire se prstom u globalni kapitalizam. On proizvodi 'krvnike' i 'žrtve'. Bogatstvo Zapada rezultat je, pojednostavljeno govoreći, ekonomske eksploatacije siromašnih. Takva vulgarna dijalektika ne samo što zamagljuje problem, nego u svojoj manihejskoj borbenoj logici priječi uvid u složenost problema odnosa između kapitalističke globalizacije i suvremene politike. Čak i preobraćeni radikalni neomarksistički teoretici više nisu skloni udarati u bubnjeve revolucionarne retorike klasne borbe. Teorija imperijalizma može se, doduše, nadomjestiti pričom o antiglobalizacijskome savezu kontraimperija. Ali bez revolucionarnoga nasilja i opravdanja terora kao posljednjeg utočišta ideoloških očajnika. Najbolji primjer za to jest knjiga/manifest Michaela Hardta i Antonia Negrija Empire. Zatočenici globalne paranoje, frontalnoga sukoba globalnoga kapitalizma i političkoga fundamentalizma koji počiva na međusobnome strahu, poput nekoć ravnoteže straha u doba hladnoga rata između nuklearnih supersila Amerike i Sovjetskoga Saveza, upravo su ljudi sa svojstvima stranca, Drugoga, obilježenih znamenom univerzalne bijede. Oni su proizvod ideoloških sablasti svijeta u razdoblju 'kraja povijesti'. Ni krivi ni dužni zbog izvanjskih uzroka vlastite nemoći da radom preživljavaju unutar granica vlastitih 'domovina' i zbog unutarnjih mahnitosti predmodernih diktatorskih režima, oni su osuđeni na emigraciju/imigraciju. Više ne postoje disidentske manjine intelektualnih apatrida.
Pitanje egzila kao temeljno pitanje duhovne povijesti Zapada XX. stoljeća dovršena je priča. Ovdje je riječ o ekonomskim azilantima, o mnoštvu kao univerzalnome subjektu druge povijesti koja će odlučno obilježiti XXI. stoljeće. Zato Ježevo jest paradigma jedne regionalne (europske) ideologije kao poseban slučaj opće globalizacijske ideologije. Problem je u tomu što konkretnoga krivca kao prepoznatljiva subjekta skrivljene i samoskrivljene nesreće nije moguće identificirati. Na koga mogu biti bijesni uhićeni nomadi što nedjeljom popodne igraju nogomet na bivšem parkiralištu uz motel? Na krijumčare ljudima i njihovu užasnu gramzivost? Na policiju koja uglavnom korektno i profesionalno obavlja svoj posao? Na Busha ili Osamu bin Ladena? Na Boga?
Ilegalno useljeništvo i prije je bilo nerješiv problem europskih država. Nakon kraja polpotovske diktature i vijetnamskoga rata francuski su angažirani intelektualci namjesto ljudskih (apstraktnih) prava zagovarali pravo ljudi 's đunki' na ljudsko dostojanstvo u svijetu zapadnih demokracija. Multikulturalizam je u Europi ideologija kulturnoga relativizma iz straha, a ne iz nastavka prosvjetiteljstva drugim sredstvima. Slučaj Ježevo definitivna je potvrda iluzije o Europi bez granica, čak i kad se iz 'obrambenih' razloga (strah od terora, mafije, trgovine ljudima, nenadzirane prostitucije) provodi rigorozna politika useljeničkih kvota. Najgore bi bilo prihvatiti fatalistički stav i pomiriti se s činjenicom da će Ježevo biti posljednja karaula ili postaja 'kraja' europske velike priče. Cinizam takve logike kaže da su Hrvati zbog svoje tlapnje o europskome duhovnomne podrijetlu opet dobili ulogu 'stražara' i 'čistača' zapadne civilizacije. Od predziđa kršćanstva do posljednje karaule EU. Povijest se ponavlja i kao tragedija i kao farsa. U slučaju Ježeva problem je nerješiv utoliko što se sve svodi na puku utjehu. Pred zidom očaja ljudi kao zatočenika globalne paranoje u ovome prihvatnome centru svaki je oblik prosvjeda osuđen na neuspjeh čak i kad sebi utvara da je radikalan. Ježevo je lokalna paradigma globalnoga političkoga apsurda. Kako pomoći ovim nesretnim ljudima? Za njih postoji samo jedno rješenje: put na Zapad. Sve drugo je samo humanitarni i dušobrižnički stav ideološkoga milosrđa kao drugoga lica bezobzirnoga cinizma. "Suosjećamo s vama i zato vam ne ostavljamo nikakvu nadu za spas!" Problem Ježeva je prvorazredni politički problem ideološkoga sukoba između Zapada i tzv. Trećega svijeta. Sve dok se radikalno ne dekonstruira neoliberalna metafizika tržišta na kojoj počiva globalni kapitalizam sada i ovdje, pa tako i način funkcioniranja 'Europe bez granica', kao i prijetnje fundamentalističkih tirana o povratku povijesti kao religijskoga fanatizma, Ježevo će opstati kao trajna zona sumraka za imigrante s ruba svijeta. Nostalgičari mogu samo dozivati u sjećanje ono vrijeme kad je 'željeti još pomagalo', kako pjeva Peter Handke u poemi Živjeti bez poezije. I žaliti za umornim kamiondžijama, ofucanim kurvama i kockarima. Ovo sada je nešto bitno drugo. Slika očajnički nesvodivog Drugoga u prostoru bez vremena, gdje je budućnost ništa, a prošlost sadašnjost koja bolno traje.







IZVJESCA
MAP
IMAGE OF BODO KAPING
INTERVJU
Intervju s Bodom Kapingom
PREGLED

Trgovanje ljudima
Lovorka Marinović
Konjukturna trgovina seksualnim robljem -- krijumčarenje i iskorištavanje žena

MIGRACIJE KAO GLOBALNI I LOKALNI PROBLEM
Božena Katanec
Sloboda, frustracija i zemlje između toga

Intervju s Bodom Kapingom
Oliver Ressler & Martin Kren
Isječak iz video rada "Border Crossing Services", ("Usluge prijelaza granice")


PISANJE
LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
ONLINE
Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
TEORIJA

ZATOČENICI GLOBALNE PARANOJE
Žarko Paić
Ježevo kao permanentna zona sumraka između granica, politike i ideja.

RAZMIŠLJATI U IZGNANSTVU
Suzana Milevska
Živim, obitavam znaei isto što i jesam... Filozofske ideje koje nas povezuju s našim životnim prostorom.


Ježevo - priča bez sretnog svršetka
Marina Gržinić
Ježevo kao cordon sanitaire (sanitarni pojas) Europe.

ILEGALNI MIGRANTI I KRAJ KAPITALIZMA
Rastko Močnik
Besprimjerna globalna nejednakost - konačna kriza kapitalizma?