ENGLISH
HRVATSKI
ART-e-FACT, STRATEGIES OF RESISTANCE IZDANJE 01: ILEGALNA IMIGRACIJA [TI SI OVDJE] IZDANJE 02: UTOPIJA IZDANJE 03: TECHNOMYTHOLOGIES IZDANJE 04: GLOCALOGUE
UVODNIK BIBLIOGRAFIJA O ART-e-FACTU KONTAKT
RADOVI UMJETNIKA
STILL FROM FORTRESS EUROPE BY ZELIMIR ZILNIK
FILM
Tvrđava Europa
Želimir Žilnik
PUTOVNICA

Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
 
Tvrđava Europa
Želimir Žilnik
 
Putovnica
Andreja Kulunčić
 
Traži se
Ghazel
 
RADOVI UMJETNIKA
STILL FROM FORTRESS EUROPE BY ZELIMIR ZILNIK
POGLEDAJ
Zajedničko putovanje
Roman Ondak
PUTOVANJE

Dva putovanja
Margarethe Makovec i Anton Lederer
 
Zajedničko putovanje
Roman Ondak
 
Ništa se ne dogada slučajno
Aleksandar Battista Ilić
 
Usluge prijelaza granice
Oliver Ressler & Martin Kren
 
Otpjevaj mi pjesmu ...
Maja Bajević
 

RADOVI UMJETNIKA
PRIJEDLOG
Cabana
Pia Lindman
IZMEĐU

Cabana
Pia Lindman
 
Parovi
Grady Gerbracht
 
Dragi Imigranti ...
Nedko Solakov
 
Pejzaži s krivicom
Ron Sluik
 
S.O.S. Binarni niz
Dalibor Martinis
 

RADOVI UMJETNIKA
RAZGLEDNICA
NO MORE BAD NEWS
Ivana Keser
POSTCARDS

Pozdrav iz ježeva
Serija od 10 razglednica narucena je od desetoro umjetnika za Motel Ježevo.

 

RADOVI UMJETNIKA
Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
SUSJEDI

Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
 
Love Shop Sokola Beqirija
Sokol Beqiri
 
Strah od pridošlica
Ivana Keser
 
Sloboda
Nebojša Šerić Šoba
 
Balkan - Ich wohne in berlin
Jovan Balov
 

RADOVI UMJETNIKA
AKCIJA
Go_home
Danica Dakić & Sandra Sterle
DOMA

Go_HOME
Danica Dakic & Sandra Sterle
 
Zanimanje: Izbjeglica
Svebor Kranjc
 
Migrant Navigator
Darko Fritz
 
Vlastito tijelo kao jedina popudbina
Boris Cvjetanović
 

RADOVI UMJETNIKA

PUTOVNICA
 
PUTOVANJE
 
IZMEĐU
 
RAZGLEDNICE
 
SUSJEDI
 
DOMA
 



ART WORK
TEORIJA

IllegalNi Migranti i kraj kapitalizma



Pitanje prebjega, koji bi voljeli u bogate države zapadne Evrope, u prevladavajućem javnom govoru obrađuju na dva međusobno isključujuća načina: ili kao prirodnu katastrofu ili kao nešto samorazumljivo ljudsko. Pišu i govore o "tokovima", o tome kako bi ih "zajazili" i sl.; ili pak zdravorazumski konstatiraju da bi siromasi sigurno rado došli do kakve mrvice i zato navaljuju k bogatima. Međusobno isključive poglede često izlažu baš u isti mah, i tako nas upozoravaju da nesvjesno ne poznaje protuslovlja. No, zajedno ili posebno, oni svagda vode istoj poanti: nas se to zapravo ne tiče, ali "Europa" nas neće voljeti ako ilegalce ne polovimo i ne potjeramo nazad. Bajke o utvarama s graničnog prijelaza tako su već uspavale javno mnijenje da nije mrdnulo niti pri nesretnom slučaju koji je ubio čovjeka, niti pri uvođenju "sumnje u zloupotrebu prava", koju je ozakonio parlament. Za sada još nitko nije trznuo na to što smo ponovo antemurale Christianitatis, otirač pred pragom kulturnog svijeta. No, čini se da se u ideologiji i praksi geopolitičkog žandara dodiruju kako mehanizmi svjetske hegemonije, tako i poluge domaćega gospodstva. Po toj ideologiji bio bi kulturni svijet bogat, zato jer da je civiliziran — a iz istog razloga imao bi uvijek pravo. Svojevremeno su tvrdili da je na njegovoj strani jedini i pravi bog. U međuvremenu bog se izgubio u intermundijima beznačajnosti, pridobivši pravo na multikulturalizam, ali prakse su ostale iste: nejednakosti su se postostručile, ovisnost također.

Siromaštvo i bogatstvo spadaju u isti svjetski sistem: jedni su siromašni zato što su drugi bogati. Strah Evropljana da će im mase siromaha doći preoteti radna mjesta, sasvim je suvišan. Kada bi kapitalu ta radna snaga mogla koristiti, već bi ju davno zaposlio, što u njihovim državama — ili bi ju doveo u Evropu. Pred nekoliko desetljeća upravo to se i događalo: Evropa je uvažala jeftinu, skromnu i poniznu radnu snagu, bilo je to vrijeme materijalne ekspanzije. Sada produkcija samo sporo raste ili stagnira, u njoj nema niti velikih dobitaka, niti dovoljno rada. Istovremeno protječe još i tehnološka revolucija, koja doslovno "dis-kvalificira" ogromne radničke skupine. Iz oba razloga, većina će nezaposlenih u Evropi i ostati nezaposlena — ta je radna snaga suvišna. Kao što je — naravno u okviru kapitalističke ekonomije — suvišan onaj dio čovječanstva koji navire kroz naše granice.

Ozbiljni analitičari, koje doduše nećete vidjeti niti čitati u bukačkim, neozbiljnim glasilima zvaničnog optimizma, slažu se u tome da je svjetski sistem u krizi. Interpretacije su različite. Immanuel Wallerstein drži da je to konačna kriza kapitalizma. Andre Gunder Frank misli da samo završava dvostoljetna kriza u Aziji, radi koje je došlo do tako samodopadljivo opjevanog "uspona Zapada", stvari se vraćaju u prijašnje stanje, a središte svjetske privrede u istočnu Aziju. Pierre-Noel Giraud govori da je kraj samo neobične posebnosti dvadesetog stoljeća, kada su se razlike između područja dramatično povećale, a unutrašnje razlike u bogatim područjima su se pak isto tako dramatično smanjile. Ubuduće bi države s niskim nadnicama i visokim tehnološkim sposobnostima (Indija, Kina, jugoistočna Azija, istočna Evropa) sve više lovile sadašnje bogataše i smanjivale razliku, a istovremeno bi se ponovo i nezaustavljivo povećavale unutrašnje razlike u bogatim državama.

Giovanni Arrighi misli pak da se sistem kapitalizma njiše u ciklusima, u kojima se izmjenjuju materijalna ekspanzija i financijska ekspanzija. Svaki ciklus razvija se pod hegemonijom svjetske sile koja je sposobna uspostaviti savezništvo između države i kapitala. U ciklusu koji se upravo završava, SAD su bile hegemon. Sjedinjene države još uvijek imaju političku i vojnu moć, ali se raspoloživi kapital preselio na Istok. Ako će kapital i država ponovo sklopiti savezništvo, iako su dislocirani, pokrenuti će se novi kapitalistički ciklus. Ako do toga ne dođe, biti će to kraj kapitalizma, zavladati će ili imperij bez kapitala ili tržište bez imperija. SAD pokušavaju produžiti svoju hegemoniju pomoću političkog imperijalizma i militarizma. Zato što više nisu kapitalski sposobne, pokušavaju se spasiti pomoću "regresivnog" predkapitalističkog oblika svjetske vladavine — pomoću imperija. Ovdašnji komentatori pisali su o pretpostavljenoj paradoksalnoj razlici između demokrata Clintona i republikanca Busha, koji ne misli slati američku vojsku po cijelom svijetu. No paradoksa nema ako se samo sjetimo uloge demokrata u eskaliranju vijetnamskog rata i toga da je republikanac Nixon okončao vijetnamski rat i normalizirao odnose s Kinom. Neke posebne razlike i tako i nema, jer će Bush pomoću proturaketne obrane pokrenuti novu trku u naoružavanju, kojom će vjerojatno paralizirati Evropu i spriječiti oporavak Rusije.

Tako smo opet kod početnog pitanja: otkuda sluganska politika ovdašnje političke klase? Kao i u većini postsocijalističkih država i u nas politička klasa svoju vlast naslanja na američki imperijalizam. Time su se prilagodili na nove odnose koje je donijelo revolucionarno vrenje osamdesetih, te istovremeno zaustavili ta prevratnička gibanja. "Gospodar se mijenja, bič ostaje": tako je demokratski proces opisao Ivan Cankar. U tranzicijskom termidoru promijenio se je bič, zato da bi gospodar ostao isti.

Ako će schengenska granica zaista postati limes američkoga imperija, postati će i nadgrobni kamen kapitalizma. Može se naime desiti da dođe do sinteze dvije vrste revolucionarnih procesa, koji su u prošlosti bili vremenski odvojeni: boja protiv američkog imperija (šezdesete godine) i boja protiv političko-represivnih ("neekonomskih") oblika gospodstva (osamdesete godine). Revolucija koja je počela u šezdesetima i koja se u mnogo čemu nastavila u osamdesetima, tada će se možda moći dopuniti. U šezdesetima borila se protiv američkog imperija, u osamdesetima protiv neekonomskih oblika gospodstva. Ako će pak američki imperij naposljetku stvarno preuzeti oblik "izvanekonomskog nasilja", tada će postati jedinstvena meta, koja će udružiti oba oblika prošlih bitaka.

Preveo sa slovenskog Srećko Pulig





Ostali Radovi :

POSTCARD
POSTCARD
Bez Naslova
Rastko Močnik




IZVJESCA
MAP
IMAGE OF BODO KAPING
INTERVJU
Intervju s Bodom Kapingom
PREGLED

Trgovanje ljudima
Lovorka Marinović
Konjukturna trgovina seksualnim robljem -- krijumčarenje i iskorištavanje žena

MIGRACIJE KAO GLOBALNI I LOKALNI PROBLEM
Božena Katanec
Sloboda, frustracija i zemlje između toga

Intervju s Bodom Kapingom
Oliver Ressler & Martin Kren
Isječak iz video rada "Border Crossing Services", ("Usluge prijelaza granice")


PISANJE
LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
ONLINE
Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
TEORIJA

ZATOČENICI GLOBALNE PARANOJE
Žarko Paić
Ježevo kao permanentna zona sumraka između granica, politike i ideja.

RAZMIŠLJATI U IZGNANSTVU
Suzana Milevska
Živim, obitavam znaei isto što i jesam... Filozofske ideje koje nas povezuju s našim životnim prostorom.


Ježevo - priča bez sretnog svršetka
Marina Gržinić
Ježevo kao cordon sanitaire (sanitarni pojas) Europe.

ILEGALNI MIGRANTI I KRAJ KAPITALIZMA
Rastko Močnik
Besprimjerna globalna nejednakost - konačna kriza kapitalizma?