 |
 |
 |
Go_home
Danica
Dakić & Sandra Sterle |
|
 |
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
Trgovanje
ljudima
Lovorka Marinović,
koordinatorica programa suzbijanja trgovine ljudima Međunarodne
organizacije za migracije (IOM), Zagreb
Trgovanje ljudima prepoznato je kao jedan od najvećih međunarodnih
problema, a jedan od najvidljivijih i najčešćih oblika tog zločina
je trgovanje ženama i djecom zbog seksualnog iskorištavanja.
Globalni trendovi trgovine ljudima su očiti:
 |
• Četiri milijuna ljudi godišnje žrtve su
trgovine ljudima, najveći dio od toga su žene.
• Nekoliko stotina tisuća žena, žrtava trgovine
ljudima, godišnje stižu u Zapadnu Europu.
• Procjenjuje
se da godišnja dobit od trgovine ženama radi seksualnog
iskorištavanja premašuje brojku od 12 milijardi američkih
dolara.
• Trgovanje ljudima unosan
je međunarodni biznis, koji donosi golemi profit, limitirani
rizik i blage kazne. |
Ljudima se trguje zbog prisilne prostitucije, pornografije,
prisilnog rada, nezakonitog zapošljavanja, lažnog usvajanja,
lažnog ili prisilnog braka, seksualnog turizma i zabave. Trgovina
ljudima jedan je od najvećih zločina našega doba; to je trgovanje
ljudskim bićima, koje predstavlja golemu povredu ljudskih prava.
Na individualnoj ravni krše se sljedeća ljudska prava: sloboda
i dostojanstvo pojedinca, jednakost među ljudima, sloboda kretanja,
pravo na odlučivanje o vlastitom tijelu, pravo na izbor i donošenje
odluka, pravo na vlasništvo. Na društvenom planu trgovanje ljudima
predstavlja vrstu ropstva, stvara element nestabilnosti, slabi
imigracijsku politiku, osnažuje nacionalističke osjećaje i etničke
napetosti i na taj način ugrožava demokratske vrijednosti i
sigurnost.
O trgovini ljudima govori se kad je neka osoba kidnapirana,
vrbovana, prodana i prebačena unutar nacionalnih ili izvan nacionalnih
granica uz pomoć trgovaca ljudima. Trgovci ljudima su osobe
koje u procesu trgovanja ostvaruju profit prijevarom, prinudom
ili drugim oblicima izrabljivanja, pri tome kršeći temeljna
ljudska prava. Žrtve koje osobno ili putem oglasa u lokalnim
sredstvima priopćavanja vrbuju svoje žrtve, vrlo često poznaju
trgovce ljudima. Oni obično ostavljaju dojam vrlo profesionalnih,
ugodnih i prijateljskih osoba. Nude da pokriju troškove putovanja
i riješe sve ostale probleme. Međutim, kad stignu do konačnog
odredišta, odjednom njihovo se ponašanje mijenja. Žrtve se drže
u nesigurnim prebivalištima, njihovi su dokumenti zaplijenjeni
i prisiljene su ilegalno raditi kako bi pokrile sve nastale
troškove koje su imali trgovci ljudima. Žene i djeca vrlo često
prisiljeni su na prostituciju. Na svom putu iz domicilnih zemalja
do konačnog odredišta oni su po nekoliko puta preprodavani i
vrlo često silovani i prisiljeni na prostituciju u tranzitnim
zemljama, u kojima ponekad moraju ostati i po nekoliko mjeseci.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) provela je istraživanje
u okviru Radne grupe Pakta o stabilnosti o trgovini ženama i
djecom na Balkanu i u susjednim zemljama. IOM je analizirao
podatke o trgovini ljudima, koje su prikupili vladini, nevladini
i međuvladini izvori iz 28 zemalja. Istraživanje pokazuje golem
manjak valjanih podataka o trgovini ljudima, no unatoč tome
trgovanje je vrlo važan problem u regiji. Prema prikupljenim
podacima oko 6000 žena prodano je prošle godine u Zapadnoj Europi,
a od toga je 1300 iz regije Balkana. U toj se studiji Hrvatska
spominje uglavnom kao tranzitna zemlja, ali postoje i neki pokazatelji
da je ona i zemlja konačnog odredišta. Prema službenim podacima
Ministarstva unutrašnjih poslova, u trogodišnjem razdoblju (od
1997.-1999.), 24 žene su prokrijumčarene u Hrvatsku i prisiljene
na prostituciju. Međutim, prema provjerenim podacima Hrvatska
je također i zemlja iz koje kreće trgovina ljudima budući da
je nekoliko žena iz Hrvatske registrirano kao žrtve trgovine:
3 u Austriji, 6 u Njemačkoj, 1 u Nizozemskoj, 2 u Španjolskoj.
Nemamo službene podatke iz Italije, ali vrlo često mlade su
djevojke žrtve trgovine u Italiji.
U posljednje dvije godine međunarodne organizacije pokrenule
su aktivnosti suzbijanja trgovine ljudima u Hrvatskoj, s ciljem
uključivanja svih relevantnih partnera. Svi oni partneri koji
žele riješiti taj problem na nacionalnoj razini, moraju biti
svjesni činjenice da prije svega njihova odgovornost leži u
svakoj pojedinačnoj zemlji, koja mora osigurati poštivanje međunarodnih
obaveza. U namjeri da se ubrzaju postupci oko suzbijanja trgovine
ljudima, Republika Hrvatska obavezna je razviti optimalne uvjete
za rješavanje tog problema.
Lovorka
Marinović
koordinatorica programa suzbijanja
trgovine ljudima Međunarodne organizacije za migracije (IOM),
Zagreb
lovorkaM@IOM.int |
|
|
 |
| |
|
RAZMIŠLJATI
U IZGNANSTVU
Suzana Milevska
Živim, obitavam znaei isto što i jesam... Filozofske
ideje koje nas povezuju s našim životnim prostorom.
|
|
|
