ENGLISH
HRVATSKI
ART-e-FACT, STRATEGIES OF RESISTANCE IZDANJE 01: ILEGALNA IMIGRACIJA [TI SI OVDJE] IZDANJE 02: UTOPIJA IZDANJE 03: TECHNOMYTHOLOGIES IZDANJE 04: GLOCALOGUE
UVODNIK BIBLIOGRAFIJA O ART-e-FACTU KONTAKT
RADOVI UMJETNIKA
STILL FROM FORTRESS EUROPE BY ZELIMIR ZILNIK
FILM
Tvrđava Europa
Želimir Žilnik
PUTOVNICA

Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
 
Tvrđava Europa
Želimir Žilnik
 
Putovnica
Andreja Kulunčić
 
Traži se
Ghazel
 
RADOVI UMJETNIKA
STILL FROM FORTRESS EUROPE BY ZELIMIR ZILNIK
POGLEDAJ
Zajedničko putovanje
Roman Ondak
PUTOVANJE

Dva putovanja
Margarethe Makovec i Anton Lederer
 
Zajedničko putovanje
Roman Ondak
 
Ništa se ne dogada slučajno
Aleksandar Battista Ilić
 
Usluge prijelaza granice
Oliver Ressler & Martin Kren
 
Otpjevaj mi pjesmu ...
Maja Bajević
 

RADOVI UMJETNIKA
PRIJEDLOG
Cabana
Pia Lindman
IZMEĐU

Cabana
Pia Lindman
 
Parovi
Grady Gerbracht
 
Dragi Imigranti ...
Nedko Solakov
 
Pejzaži s krivicom
Ron Sluik
 
S.O.S. Binarni niz
Dalibor Martinis
 

RADOVI UMJETNIKA
RAZGLEDNICA
NO MORE BAD NEWS
Ivana Keser
POSTCARDS

Pozdrav iz ježeva
Serija od 10 razglednica narucena je od desetoro umjetnika za Motel Ježevo.

 

RADOVI UMJETNIKA
Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
SUSJEDI

Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
 
Love Shop Sokola Beqirija
Sokol Beqiri
 
Strah od pridošlica
Ivana Keser
 
Sloboda
Nebojša Šerić Šoba
 
Balkan - Ich wohne in berlin
Jovan Balov
 

RADOVI UMJETNIKA
AKCIJA
Go_home
Danica Dakić & Sandra Sterle
DOMA

Go_HOME
Danica Dakic & Sandra Sterle
 
Zanimanje: Izbjeglica
Svebor Kranjc
 
Migrant Navigator
Darko Fritz
 
Vlastito tijelo kao jedina popudbina
Boris Cvjetanović
 

RADOVI UMJETNIKA

PUTOVNICA
 
PUTOVANJE
 
IZMEĐU
 
RAZGLEDNICE
 
SUSJEDI
 
DOMA
 



ART WORK
PASSPORT

MIGRACIJE KAO GLOBALNI I LOKALNI PROBLEM



Migracije stanovništva nisu posebnost niti samo ovih prostora niti samo ovog vremena. Oduvijek je veliki broj migranata napuštao svoje zemlje porijekla ili etničkog izvorišta migrirajući u druge zemlje u potrazi za boljim mogućnostima ili tražeći zaštitu od progona i nasilja. Statistike govore da oko 150 milijuna ljudi danas živi izvan zemalja u kojima su rođeni ili zemalja njihovog državljanstva. Veliki broj njih nisu uopće registrirani kao internacionalni migranti jer žive i rade u drugim zemljama ilegalno, ponekad stalno, a ponekad privremeno.

Internacionalne migracije postale su globalni fenomen koji uključuje široko područje zemalja porijekla, zemalja tranzita i ciljanih ili odredišnih zemalja, ali i različitih grupa migranata. Visoko kvalificirani radnik iz Singaporea radi u Australiji, izbjeglica iz Afganistana radi u Iranu, žena iz Nigerije prodana je u Italiju, poljoprivredni radnik iz Mexica radi u SAD, krijumčareni Kinez kuha u restoranu u Londonu, neregistrirani Rumunj radi kao građevinski radnik u Hrvatskoj. Sve su ovo primjeri internacionalnih migranata.

Danas bismo migracije mogli podijeliti na dva osnovna tipa.

1.Dobrovoljne migracije -- uključuju migracije čija je svrha: zaposlenje, školovanje, spajanje obitelji ili drugi osobni razlozi,
2.Prisilne migracije -- uključuju migracije koje su posljedica progona, konflikata, prirodnih katastrofa, ekoloških onečišćenja ili drugih situacija koje dovode u opasnost živote, ljudske slobode ili preživljavanje,

Internacionalne migracije su kompleksan problem i značajan čimbenik sigurnosti svake države kako gospodarske tako i političke. Većina zemalja danas su dio globalnog migracijskog sustava gdje migracijska politika jedne zemlje ima utjecaja na drugu zemlju pa upravljanje tim problemom zahtijeva čvrstu suradnju između različitih država.

Može li Republika Hrvatska kao organski dio Europe biti izvan konteksta ovakvih globalnih gibanja? Potpuno je jasno da to nije moguće. To uostalom pokazuje slika migracijskih kretanja u i kroz Hrvatsku. Naime, posljednjih dvanaest godina ovi su prostori zabilježili oba oblika migracijskih kretanja; i dobrovoljnih i prisilnih. Sve do okončanja sukoba krajem 1995 godine susretali smo se gotovo isključivo sa prisilnim migracijama velikih razmjera. Tijekom 1992. Godine u R Hrvatskoj zabilježeno je preko 800 000 izbjeglica i prognanika, ali sa političkom stabilizacijom ovog dijela Europe na područje naše Republike uz pristizanje turista, poslovnih ljudi i ostalih poželjnih migranata počeli smo bilježiti i one koji su nezakonito ulazili ili koji su nezakonito boravili na području naše države. To pokazuju i slijedeći podaci:

Ilegalni prelasci državne granice 1996 — 2001
1996 3,200
1997 8,303
1998 10,556
1999 12,340
2000 24,180
2001 17,038


Međutim, iako gore navedene brojke ukazuju na naglo rastući priljev iliegalnih migranata potrebno je imati na umu da ih se veoma mali broj trajno ili trajnije zadržava u našoj zemlji. Republika Hrvatska, kao i ostale zemlje u tranziciji, svojim još uvijek nedovoljno razvijenim gospodarstvom nije zemlja atraktivna za one čiji su razlozi napuštanja vlastitog doma traženje boljih mogućnosti negdje drugdje. Dakle, naša je zemlja samo zemlja na putu do određenog cilja ili drugim riječima zemlja tranzita.

No nažalost, statistike pokazuju da od ukupne mase ljudi koji pod svaku cijenu kreću na put prema "zemljama svojih snova" do cilja stiže njih samo oko 30%. Veliki broj ljudi, s obzirom da se radi o osobama koje nisu prethodno ispunile sve uvjete za ulazak u ciljanu zemlju kao ni uvjete za prelazak preko teritorija tranzitnih zemalja bude na jednoj od etapa svog putovanja zaustavljen i vraćen u državu iz koje su krenuli ili u državu iz koje su neposredno ušli na teritorij zemlje u kojoj su otkriveni kao iliegalni imigranti.

Zbog istih razloga, zbog nepoštivanja propisa Republike Hrvatske u zemlje polazišta ili u susjedne zemlje, tijekom proteklih šest godina vraćeno je gotovo 20 000 ilegalnih imigranata. Dakako, poštujući međunarodne konvencije, odnosno civilizirana pravila ponašanja hrvatska policija nije ni u kom slučaju vračala ljude u zemlje u kojima bi na bilo koji način bila ugrožena njihova temeljna ljudska prava.

Kako se uglavnom radi o državljanima dalekih zemalja koji se, posebno kao ilegalni putnici, teško mogu snaći sami na tako dugim putovanjima oni najčešće postaju žrtve dobro organiziranih međunarodnih krijumčarskih skupina kojima plaćaju ogromne naknade, ponekad ulažu i cijelu svoju imovinu nadajući se da će ih uspješno dovesti do željnog cilja.

Krijumčarenje ljudi danas je jedan najunosnijih "poslova" u svijetu i procjenjuje se da godišnje zarade premašuju 8 milijardi USA $. Put jednog državljanina Kine preko baltičkih zemalja do SAD košta oko 25 000 $. U tom kontekstu dovoljno je spomenuti da samo dionica puta preko R Hrvatske po osobi "vrijedi" oko 1 000 $. Ujedno se ovaj oblik kriminala u svijesti ljudi rijetko očituje kao teško kazneno djelo, a ponekad se čak doživljava i kao "pružanje pomoći" onima koji su u nevolji.

Krijumčarenje ljudi vezano je i uz trgovinu ljudima, uz kazneno djelo koje bez sustezanja možemo nazvati uspostavom suvremenog ropstva. Svaki ilegalni imigrant vrlo je lak plijen ne samo krijumčara već i trgovaca ljudima jer je on najčešće osoba bez identiteta, osuđena na skrivanje pred vlastima zemlje kroz koju putuje ili želi u njoj trajno živjeti.

Današnja Europa počiva na tri ključna pojma: slobodi, sigurnosti i pravdi.

Prvi, temeljni pojam Sloboda podrazumijeva i slobodu kretanja, međutim zapitamo li se što u ovom kontekstu o kojem govorimo znači sloboda kretnja vidjet ćemo da ta sloboda i nije tako širok pojam. Ona naime znači:

a)slobodu kretanja unutar zemlje u kojoj soba ima pravo prebivati ili boraviti,
b)slobodu napuštanja zemlje,

međutim, nitko nema pravo na ulazak u zemlju koju poželi, a u kojoj mu boravak nije na bilo koji način prethodno odobren.
Današnje su razvijene zemlje čini se prilično frustrirane takvom nedosljednom interpretacijom navedenog pojma, ali isto tako je očito da ta zavodljiva riječ u nedoumicu dovodi i sve one ljude koji se doslovno iščitavajući njeno značenje upućuju na svoja neizvjesna putovanja.








IZVJESCA
MAP
IMAGE OF BODO KAPING
INTERVJU
Intervju s Bodom Kapingom
PREGLED

Trgovanje ljudima
Lovorka Marinović
Konjukturna trgovina seksualnim robljem -- krijumčarenje i iskorištavanje žena

MIGRACIJE KAO GLOBALNI I LOKALNI PROBLEM
Božena Katanec
Sloboda, frustracija i zemlje između toga

Intervju s Bodom Kapingom
Oliver Ressler & Martin Kren
Isječak iz video rada "Border Crossing Services", ("Usluge prijelaza granice")


PISANJE
LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
ONLINE
Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
TEORIJA

ZATOČENICI GLOBALNE PARANOJE
Žarko Paić
Ježevo kao permanentna zona sumraka između granica, politike i ideja.

RAZMIŠLJATI U IZGNANSTVU
Suzana Milevska
Živim, obitavam znaei isto što i jesam... Filozofske ideje koje nas povezuju s našim životnim prostorom.


Ježevo - priča bez sretnog svršetka
Marina Gržinić
Ježevo kao cordon sanitaire (sanitarni pojas) Europe.

ILEGALNI MIGRANTI I KRAJ KAPITALIZMA
Rastko Močnik
Besprimjerna globalna nejednakost - konačna kriza kapitalizma?