ENGLISH
HRVATSKI
ART-e-FACT, STRATEGIES OF RESISTANCE IZDANJE 01: ILEGALNA IMIGRACIJA [TI SI OVDJE] IZDANJE 02: UTOPIJA IZDANJE 03: TECHNOMYTHOLOGIES IZDANJE 04: GLOCALOGUE
UVODNIK BIBLIOGRAFIJA O ART-e-FACTU KONTAKT
RADOVI UMJETNIKA
Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
SUSJEDI

Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
 
Love Shop Sokola Beqirija
Sokol Beqiri
 
Strah od pridošlica
Ivana Keser
 
Sloboda
Nebojša Šerić Šoba
 
Balkan - Ich wohne in berlin
Jovan Balov
 

RADOVI UMJETNIKA

PUTOVNICA
 
PUTOVANJE
 
IZMEĐU
 
RAZGLEDNICE
 
SUSJEDI
 
DOMA
 



UMJETNICKI RAD
SUSJEDI

Strah od pridošlica
Novine Migrants
Ivana Keser
Imigrant, stranac, migrant, radnik-migrant, izbjeglica, azilant, izbjeglica pod kvotom, migrant povratnik - ekspatriot službeni su nazivi za ljude zbog kojih je smišljena imigracijska politika. I dok migranti prema kategoriji Ujedinjenih naroda predstavljaju "osobu koja odlazi u drugu zemlju s namjerom ostvarivanja trajnih životnih potreba svojim radom", za obične ljude migranti su, bez obzira na namjere i status, gotovo uvijek samo stranci. A stranac je svaki putnik koji dolazi danas, a mogao bi ostati s nama i sutra. Što ljude čini strancima? Pitanje je koje postavljam ljudima koji su svojevoljno napustili mjesta, koja bi u nedostatku drugih morali zvati domovima.

Dislociranost, asimilacija, tolerancija, etnocentrizam, predrasude, kulturni stereotipi, etnička diskriminacija, ksenofobija, rasizam, pojmovi su s kojima se u većoj ili manjoj mjeri svakodnevno susreću migranti. Svoje zemlje napuštaju ili idealisti ili crne ovce. Ljudi su svugdje jednako neskloni akcijama, s čvrstim uporičtem tamo gdje se zateknu, sve dok ih neka sila ne prisili na pokret. Postoje ljudi skloni mirovanju, i oni skloni kretanju, no osnovno pitanje koje se meni nameće nije zašto ljudi migriraju, već zašto ne?

A kad je riječ o zakonima, ljudi danas imaju manje slobode u prelaženju nacionalnih granica nego što to imaju materijalna dobra i kapital. U doba ubrzane globalizacije treba obratiti pažnju na razliku između fikcije i realnosti. Realnost se ponavlja, a u fikciji uvijek prevladava razum. U prilog fikcije ide i Delbrück/Zolbergova koncepcija Otvorene Republike, koja u doba sve većih migracija svjetskih razmjera koncept nacionalne države proglašava zastarjelom. Otvorena Republika podrazumijeva prihvaćanje građana različitih etničkih, religioznih i kulturnih zaleđa s jednakim pravima za sve.

Migranti s kojima vodim jednogodišnji dijalog putem e-maila nalaze se na raznim stranama svijeta. Oni su privremeno ili za stalno dosegli željeni cilj. Njihova je motivacija odlaska u strane zemlje najčešće zasnovana na potrazi za novim iskustvima, boljim profesionalnim mogućnostima, potrebe za promjenom ili potragom za istomišljenicima. Novine u nastajanju, naslova Migranti, moj su dijalog sa desetoro ljudi s iskustvom više od jedne adrese, locirane najčešće na drugom kontinentu.

Ivana Keser
Umjetnica, živi i radi u Zagrebu, Hrvatska
ivana.keser@mail.inet.hr




Ostali radovi:

LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
POSTCARD
No More Bad News
Ivana Keser











IZVJESCA
MAP
IMAGE OF BODO KAPING
INTERVJU
Intervju s Bodom Kapingom
PREGLED

Trgovanje ljudima
Lovorka Marinović
Konjukturna trgovina seksualnim robljem -- krijumčarenje i iskorištavanje žena

MIGRACIJE KAO GLOBALNI I LOKALNI PROBLEM
Božena Katanec
Sloboda, frustracija i zemlje između toga

Intervju s Bodom Kapingom
Oliver Ressler & Martin Kren
Isječak iz video rada "Border Crossing Services", ("Usluge prijelaza granice")


PISANJE
LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
ONLINE
Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
TEORIJA

ZATOČENICI GLOBALNE PARANOJE
Žarko Paić
Ježevo kao permanentna zona sumraka između granica, politike i ideja.

RAZMIŠLJATI U IZGNANSTVU
Suzana Milevska
Živim, obitavam znaei isto što i jesam... Filozofske ideje koje nas povezuju s našim životnim prostorom.


Ježevo - priča bez sretnog svršetka
Marina Gržinić
Ježevo kao cordon sanitaire (sanitarni pojas) Europe.

ILEGALNI MIGRANTI I KRAJ KAPITALIZMA
Rastko Močnik
Besprimjerna globalna nejednakost - konačna kriza kapitalizma?