ENGLISH
HRVATSKI
ART-e-FACT, STRATEGIES OF RESISTANCE IZDANJE 01: ILEGALNA IMIGRACIJA [TI SI OVDJE] IZDANJE 02: UTOPIJA IZDANJE 03: TECHNOMYTHOLOGIES IZDANJE 04: GLOCALOGUE
UVODNIK BIBLIOGRAFIJA O ART-e-FACTU KONTAKT
ARTWORK
CLICK TO LAUNCH SLIDESHOW
POGLEDAJ STILLOVE
Bez naslova
Fotografije snimljene u Motelu Ježevo, 2001
Boris Cvjetanović

RADOVI UMJETNIKA
AKCIJA
Go_home
Danica Dakić & Sandra Sterle
DOMA

Go_HOME
Danica Dakic & Sandra Sterle
 
Zanimanje: Izbjeglica
Svebor Kranjc
 
Migrant Navigator
Darko Fritz
 
Vlastito tijelo kao jedina popudbina
Boris Cvjetanović
 

RADOVI UMJETNIKA

PUTOVNICA
 
PUTOVANJE
 
IZMEĐU
 
RAZGLEDNICE
 
SUSJEDI
 
DOMA
 



UMJETNICKI RAD
DOMA

Vlastito tijelo kao jedina popudbina
Ježevo u fotografijama Borisa Cvjetanovića

Motel Ježevo zajednički je nazivnik za brojne sudbine ljudi s Istoka i Juga koji su uložili doslovce sve ne bi li se domogli "prave strane svijeta", a zaustavljeni su uspješnom akcijom policijske ophodnje na pragu schengenske Europe, u bivšem motelu na autocesti koja je povezivala gradove jedne bivše države.

Kapital i roba da, ljudi ne! — parola je kojom bi se mogao opisati globalni trend kretanja i razmjene "resursa". U toj priči ljudi imaju najmanju cijenu. Topla dobrodošlica rezervirana je samo za imućne poslovne ljude željne investiranja, visokoobrazovane stručnjake specijaliste, sportaše koji donose medalje. Moćnici imaju mogućnosti neograničena kretanja, siromašni su osuđeni na vlastitu domovinu koja, nažalost, često znači rat, obespravljenost, siromaštvo, progon. Ili, orvelovski rečeno, "svi su ljudi jednaki, ali su neki jednakiji od drugih". Kako u takvom svijetu biti pojedinac s one strane Zapada: kako biti Kurd, Somalijac, kako imati drukčija politička opredjeljenja od vladajućih, kako biti siromašan, bolestan, žena? Ako rođenjem pripadaš krivoj strani svijeta, imaš li pravo sanjati i željeti, ništa manje i ništa više, od normalna života? Čekanje uspostave pravednog svjetskog poretka, “Doba vodenjaka”: slobode, pravde i blagostanja nedostižan je cilj. Stoga se rješenje, sada i odmah, traži na Zapadu, ponekad i po cijenu života. Put na Zapad za mnoge završava negdje između domovine i željenog cilja, u Prihvatnom centru za strance - bivšem motelu Ježevo u Hrvatskoj.

Kako umjetnik — fotograf (kojemu je medij fotografije isključivo sredstvo izražavanja, a ne jedna od tehnika koju koristi u svome radu), koji u sklopu jednog umjetničkog projekta fotografira migrante, može iskazati svoj društveni angažman, zadržavajući etički i estetski integritet svoga rada, a da se pritom ne osjeća kao voajer, kao "vizualni predator"? Kako izbjeći mogućnost manipuliranja situacijom i subjektom, već samim činom izdvajanja / kadriranja određenog segmenta stvarnosti?
Kada se krajem 19. st. pojavio žanr socijalne fotografije, umjetnost je progovorila o tzv. drugoj polovici čovječanstva. Bit socijalne fotografije kao umjetničke i dokumentarne forme kritički je pristup istraživanju društvene stvarnosti. Njezini su najčešći motivi uvjeti života i rada, mjesta socijalne nepravde do kojih je običnim građanima teško doći ili za njih uopće ne znaju. Ne manje bitan je čin objavljivanja, obznanjivanja javnosti socijalnih prilika, tj. denunciranje društvenih zala. Tek publiciranje takvih fotografija omogućuje da one utječu na javno mnijenje, da pozovu i potaknu na promjenu.

U tom kontekstu vidim fotografije Borisa Cvjetanovića snimljene u motelu Ježevo. "Prihvatni centar za strance" kao mjesto socijalne nepravde i pojedinac, migrant, na privremenom boravku između prošlosti iz koje želi pobjeći i neizvjesne budućnosti. Prazni prostori u kojima se ne ostavljaju osobni tragovi jer su privremenost i kratkotrajnost izvjesne. Vlastito tijelo kao jedina uporišna točka, jedina popudbina.

Po svojoj temi i dokumentarnosti (ali ne i etnografsko-sociološkoj narativnosti) ove fotografije pripadaju žanru socijalne fotografije, a njihova medijska prisutnost u sklopu određene civilne inicijative jedan je od načina kako danas progovoriti o socijalnoj zbilji. Istodobno, one zadržavaju značajke cjelokupnog Cvjetanovićeva opusa: izrazitu subjektivnost u odabiru motiva i načinu kadriranja, veličanje "malih" stvari te emocionalnu angažiranost, što ih čini autonomnim umjetničkim djelima koja funkcioniraju i bez socijalne kontekstualizacije.


Boris Cvjetanović
Umjetnik, živi i radi u Zagrebu, Hrvatska
Dostupan na: mfranulic@yahoo.com











IZVJESCA
MAP
IMAGE OF BODO KAPING
INTERVJU
Intervju s Bodom Kapingom
PREGLED

Trgovanje ljudima
Lovorka Marinović
Konjukturna trgovina seksualnim robljem -- krijumčarenje i iskorištavanje žena

MIGRACIJE KAO GLOBALNI I LOKALNI PROBLEM
Božena Katanec
Sloboda, frustracija i zemlje između toga

Intervju s Bodom Kapingom
Oliver Ressler & Martin Kren
Isječak iz video rada "Border Crossing Services", ("Usluge prijelaza granice")


PISANJE
LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
ONLINE
Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
TEORIJA

ZATOČENICI GLOBALNE PARANOJE
Žarko Paić
Ježevo kao permanentna zona sumraka između granica, politike i ideja.

RAZMIŠLJATI U IZGNANSTVU
Suzana Milevska
Živim, obitavam znaei isto što i jesam... Filozofske ideje koje nas povezuju s našim životnim prostorom.


Ježevo - priča bez sretnog svršetka
Marina Gržinić
Ježevo kao cordon sanitaire (sanitarni pojas) Europe.

ILEGALNI MIGRANTI I KRAJ KAPITALIZMA
Rastko Močnik
Besprimjerna globalna nejednakost - konačna kriza kapitalizma?