ENGLISH
HRVATSKI
ART-e-FACT, STRATEGIES OF RESISTANCE IZDANJE 01: ILEGALNA IMIGRACIJA [TI SI OVDJE] IZDANJE 02: UTOPIJA IZDANJE 03: TECHNOMYTHOLOGIES IZDANJE 04: GLOCALOGUE
UVODNIK BIBLIOGRAFIJA O ART-e-FACTU KONTAKT
RADOVI UMJETNIKA
STILL FROM FORTRESS EUROPE BY ZELIMIR ZILNIK
FILM
Tvrđava Europa
Želimir Žilnik
PUTOVNICA

Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
 
Tvrđava Europa
Želimir Žilnik
 
Putovnica
Andreja Kulunčić
 
Traži se
Ghazel
 
RADOVI UMJETNIKA
STILL FROM FORTRESS EUROPE BY ZELIMIR ZILNIK
POGLEDAJ
Zajedničko putovanje
Roman Ondak
PUTOVANJE

Dva putovanja
Margarethe Makovec i Anton Lederer
 
Zajedničko putovanje
Roman Ondak
 
Ništa se ne dogada slučajno
Aleksandar Battista Ilić
 
Usluge prijelaza granice
Oliver Ressler & Martin Kren
 
Otpjevaj mi pjesmu ...
Maja Bajević
 

RADOVI UMJETNIKA
PRIJEDLOG
Cabana
Pia Lindman
IZMEĐU

Cabana
Pia Lindman
 
Parovi
Grady Gerbracht
 
Dragi Imigranti ...
Nedko Solakov
 
Pejzaži s krivicom
Ron Sluik
 
S.O.S. Binarni niz
Dalibor Martinis
 

RADOVI UMJETNIKA
RAZGLEDNICA
NO MORE BAD NEWS
Ivana Keser
POSTCARDS

Pozdrav iz ježeva
Serija od 10 razglednica narucena je od desetoro umjetnika za Motel Ježevo.

 

RADOVI UMJETNIKA
Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
SUSJEDI

Točka susreta: Traganje
Tanja Dabo
 
Love Shop Sokola Beqirija
Sokol Beqiri
 
Strah od pridošlica
Ivana Keser
 
Sloboda
Nebojša Šerić Šoba
 
Balkan - Ich wohne in berlin
Jovan Balov
 

RADOVI UMJETNIKA
AKCIJA
Go_home
Danica Dakić & Sandra Sterle
DOMA

Go_HOME
Danica Dakic & Sandra Sterle
 
Zanimanje: Izbjeglica
Svebor Kranjc
 
Migrant Navigator
Darko Fritz
 
Vlastito tijelo kao jedina popudbina
Boris Cvjetanović
 

RADOVI UMJETNIKA

PUTOVNICA
 
PUTOVANJE
 
IZMEĐU
 
RAZGLEDNICE
 
SUSJEDI
 
DOMA
 



ARTEFAKT
EDITORIAL
VIEW
Novinski izresci

Projekt Motel Ježevo
Nada Beroš

Krajem devedesetih novinski članci o Ježevu, točnije Prihvatilištu za strance, 'čekaonici' zatvorskog tipa za ilegalne migrante iz cijeloga svijeta, povremeno i neupadljivo pojavljivali su se u lokalnom tisku. Početkom ljeta 2000., malenoj skupini umjetnika, kustosa i kritičara iz Zagreba 'tema Ježevo' nametnula se sama po sebi. Nismo nimalo dvojili oko pitanja 'zašto Ježevo?', ali smo mjesecima vodili žučljive diskusije oko metoda, načina, ciljeva... da bismo se na kraju složili, u skladu s težnjom da započnemo umjetnički projekt temeljen na načelu 'rada-u-nastajanju', kako će se ideje i pristupi nužno i neumoljivo oblikovati kroz konkretan, zajednički rad. Riječ 'zajednički' od samih je početaka bila neupitna, a taj je kolektivni duh, jednako kao i želja za stanovitom anonimnošću, za radom daleko od institucionalnih kanala umjetnosti i medijske buke - rad pomalo sličan ilegali - prihvaćen kao dobrodošao otklon od svijeta velikih umjetničkih ego-tripova i male umjetnosti. Više od estetičkih, mučili su nas etički problemi, točnije, bili su nerazdvojivi. Frustracija zbog moguće zloupotrebe goruće društvene teme u umjetničke svrhe, i sukladno tome samopromocije kamuflirane iza socijalnog angažmana, kao i naše neučinkovitosti kad se radi o stvarnim sudbinama ilegalnih migranata, paralizirala je mnoge naše ideje i nastojanja, vraćajući nas na početak: Što želimo postići projektom Ježevo? Nakon susreta sa živim ljudima u Prihvatilištu bilo je, naime, teško zadovoljiti se tek 'umjetničkim aktivnostima' kojima je cilj senzibiliziranje javnosti za probleme ilegalnih useljenika kroz umjetnički prikladna i dopuštena sredstva. Osjećali smo kako to nije dovoljno.Krajem devedesetih novinski članci o Ježevu, točnije Prihvatilištu za strance, 'čekaonici' zatvorskog tipa za ilegalne migrante iz cijeloga svijeta, povremeno i neupadljivo pojavljivali su se u lokalnom tisku. Početkom ljeta 2000., malenoj skupini umjetnika, kustosa i kritičara iz Zagreba 'tema Ježevo' nametnula se sama po sebi. Nismo nimalo dvojili oko pitanja 'zašto Ježevo?', ali smo mjesecima vodili žučljive diskusije oko metoda, načina, ciljeva... da bismo se na kraju složili, u skladu s težnjom da započnemo umjetnički projekt temeljen na načelu 'rada-u-nastajanju', kako će se ideje i pristupi nužno i neumoljivo oblikovati kroz konkretan, zajednički rad. Riječ 'zajednički' od samih je početaka bila neupitna, a taj je kolektivni duh, jednako kao i želja za stanovitom anonimnošću, za radom daleko od institucionalnih kanala umjetnosti i medijske buke - rad pomalo sličan ilegali - prihvaćen kao dobrodošao otklon od svijeta velikih umjetničkih ego-tripova i male umjetnosti. Više od estetičkih, mučili su nas etički problemi, točnije, bili su nerazdvojivi. Frustracija zbog moguće zloupotrebe goruće društvene teme u umjetničke svrhe, i sukladno tome samopromocije kamuflirane iza socijalnog angažmana, kao i naše neučinkovitosti kad se radi o stvarnim sudbinama ilegalnih migranata, paralizirala je mnoge naše ideje i nastojanja, vraćajući nas na početak: Što želimo postići projektom Ježevo? Nakon susreta sa živim ljudima u Prihvatilištu bilo je, naime, teško zadovoljiti se tek 'umjetničkim aktivnostima' kojima je cilj senzibiliziranje javnosti za probleme ilegalnih useljenika kroz umjetnički prikladna i dopuštena sredstva. Osjećali smo kako to nije dovoljno.

Kao i mnogi umjetnici i teoretičari na prijelazu u novo tisućljeće, svjesni smo kako korjeniti društveni prevrati danas nisu mogući, a osobito je teško povjerovati kako su mogući u sferi umjetnosti. Ipak, slično tvrdnji Nicolasa Bourriauda, premda znamo kako su 'velike priče' završene, još uvijek nam preostaju 'male utopije'. Vjerujemo, naime, kako je moguća nova etika solidarnosti (Pierre Bourdieu), te kako kultura nema samo simboličku nego i ideološku moć društvene akcije.


VIEW
Motel Ježevo

Ježevo - stvarni topos:

Na izlazu iz Zagreba, nedaleko Dugog Sela, dok jurimo autocestom Zagreb-Lipovac (Beograd), malo tko od nas na južnoj strani ceste primjećuje jednostavnu, montažnu zgradu bijele boje s istaknutm smeđim vertikalama prozora. Zgrada, nekadašnji motel, djelomično je skrivena iza drvoreda, a tek pažljivo oko zamjetit će rešetke na prozorima i bodljikavu žicu oko nje, uz koju je smještena policijska kućica-rampa.

Početkom devedesetih, u vrijeme agresije na Hrvatsku, u motel se privremeno smještaju prognanici i izbjeglice, gdje borave do 1994. g. U siječnju 1997., nakon preuređenja, motel postaje Prihvatilište za strance, što je tek eufemizam za ustanovu zatvorskog tipa za ilegalne migrante - jedinu u nas - u nadležnosti MUP-a Republike Hrvatske. Prihvatilište je otvoreno na temelju obveza preuzetih ulaskom Republike Hrvatske u Vijeće Europe, poštujući standarde i norme Ujedinjenih naroda o smještaju stranih državljana. Tu, dakle, privremeno borave stranci zatečeni bez dokumenata na području RH, kojima su nadležna tijela izrekla kaznenu mjeru udaljenja iz zemlje, ali ima i onih koji su podnijeli zahtjev za priznavanjem statusa izbjeglica. Uprava Prihvatilišta rado ističe visoke ocjene različitih komisija o radu Centra, od UNHCR-a, Međunarodnog centra za migracije, Crvenog križa i dr. Troškovi smještaja, putovanja i tranzita plaćaju se iz državnog proračuna RH.

Godišnje kroz Ježevo prođe nekoliko tisuća migranata, a njihov broj neprestano raste. Godine 2001. motel dobiva dogradnju kako bi donekle odgovorio narastajućim potrebama - sada Ježevo može dnevno primiti oko 180 ljudi. U četiri godine kroz Ježevo je prošlo oko 4000 ilegalnih migranata, iz pedesetak zemalja: oko 84% muškaraca, 12% žena, 4% djece.
Međutim, statistički podaci su još neumoljiviji: u 2000. godini u EU ušlo je pola milijuna ilegalaca, a samo u Hrvatskoj uhvaćeno je više od 23 000. Gotovo da nema graničnog prijelaza u Hrvatskoj na kojem nisu uhvaćeni ilegalci.
Crno tržište radne snage pospješuje trgovinu ljudima, koja postaje jednim od najunosnijih poslova danas - za ilegalni prelazak, primjerice iz Crne Gore u Hrvatsku, 'po glavi' se plaćalo od 200 do 2000 DEM, a 'prebjezi' ponekad i mjesecima služe lokalne 'bosove' i 'kumove' kako bi podmirili troškove puta. Poseban pak problem predstavlja trgovina ženama, tzv. trafficing. To suvremeno 'bijelo roblje', često dobrovoljno regrutirano od žena iz nekadašnjeg Istočnog bloka, nerijetko s diplomama visoke stručne spreme, jedan je od najdrastičnijih pokazatelja poraza ljudskog dostojanstva u srazu s izazovnim blagodatima kasnog kapitalizma.
U ratu s krijumčarima ljudi policija se služi najsuvremenijim metodama i tehnikama, otkrivajući sondama i infracrvenim zračenjem prebjege u cisternama i kontejnerima, specijalnim bunkerima tegljača, dvostrukim dnima kamiona..., ali nerijetko služeći se i prastarim metodama - razvijajući doušničku službu, pretvarajući lokalno stanovništvo u 'graničnu policiju u civilu'. Što policija više ulaže u sigurnosni sustav, to je cijena ilegalnog prelaska veća. 'Obećani Schengenland' tako mnogima ostaje tek obećanje.


VIEW
zgrada izvana i novinski izresci
Ježevo - metafora:

Ježevo je samo jedno od bezbrojnih prihvatilišta za ilegalne useljenike na granicama 'tvrđave Europa'. Za razliku od, primjerice, onog u susjednoj Bosni i Hercegovini, u Bosanskom Petrovcu, koje dnevno može primiti do 2000 ljudi - što u čvrstim objektima, što u šatorima - gdje su problemi zaoštreni, a crno bijeli kontrasti dominantni, u Ježevu je sve u nijansama i prijelazima.

Odlučili smo se za Ježevo kao stvarno i simbolično polazište multimedijskog i multidisciplinarnog projekta Motel Ježevo iz više razloga. Na prvi pogled zaintrigirala nas je forma i nekadašnja funkcija zgrade u interakciji sa sadašnjom namjenom. Naime, sama zgrada motela tipični je primjer 'prizemljivanja' modernističke arhitekture u bivšoj Jugoslaviji u kasnom socijalizmu. Skromni montažni objekt odličan je svjedok ekonomije i estetike jednog vremena, kao i općenitog kašnjenja 'perifernih srtuktura', u kojima se velike ideje iz svijeta olako prihvaćaju i još brže razvodnjavaju, ali imaju i čudesnu sposobnost preživljavanja, transformiranja u nove sadržaje. Motel Ježevo stoga je i metafora svijeta na periferiji, na rubu, vjetrometini...

Motel, dakako, simbolizira tranzit i kretanje. Međutim, njegovi 'gosti', 'slijepi putnici', 'jad i bijeda Trećeg svijeta' - Rumunji, Iranci, Turci, Jugoslaveni, Iračani, Moldavci, Albanci, Makedonci, Tunižani, ali i oni iz najudaljenijih zemalja kao što su Bangladeš, Šri Lanka, Pakistan, Kina, Burkina Faso, Siera Leone, Zair, Afganistan ... - bivaju ovdje zaustavljeni, zadržani, prije nego se njihovo, ovaj put prisilno kretanje, nastavi u neželjenu smjeru - u susjednu državu iz koje su ilegalno prešli granicu. No, tu nije kraj, put nastavljaju 'preko sedam gora i mora', uspostavljajući bez vlastite želje veliki domino - sukcesivnu deportaciju iz jedne zemlje u drugu, sve dok ne stignu na početnu točku gdje ih najčešće čeka siromašna i razočarana obitelj, često puta zatvor, a ponekad i smrtna kazna. Vjerujemo kako taj 'domino-efekt', slično 'leptirovom efektu', nikog ne može ostaviti po strani.

U ambivalenciji kretanja, prisilnog zaustavljanja i zadržavanja, pa zatim opet neželjenog kretanja, moguće je, također, prepoznati simbolične civilizacijske figure kao što su Vječni Žid ili Sizif, ali i paradigmu trajnog nemira, koja određuje umjetnika per se. Jer napolijetku, ali ne i posljednje, ilegalni migranti po mnogo čemu podsjećaju na svijet suvremene umjetnosti: to veliko internacionalno bratstvo, vječito na rubu egzistencije, na rubu zakona, često puta getoizirano u društvu orijentiranom na profit, u neprestanom je kretanju, nezadovoljstvu, potrazi za još neiskušanim, spremno na 'život visokog rizika'...

Stoga nimalo ne čudi što su mnogi umjetnici, kritičari i teoretičari koji su nam se priključili prepoznali u projektu Motel Ježevo 'novu etiku solidarnosti' na djelu.

Motel Ježevo, pokrenut u ljeto 2000. g., nezavisan je low-budget projekt domaćih i međunarodnih umjetnika, kritičara, kustosa i teoretičara, koji se razvija mimo etabliranih kulturnih institucija i zajamčenih izvora financiranja. U najvećoj mjeri, projekt je do sada financiran iz vlastitih izvora, kao i potpomognut besplatnim radom sudionika te skromnim sredstvima privatnih sponzora. Tako je nastao i prvi set od deset razglednica s djelima deset umjetnika, promoviran u ljeto 2001: Šejla Kamerić, Mirosław Bałka, Luchezar Boyadjiev, Dalibor Martinis, Dejan Kršić&Rutta, Ivana Keser, Andreja Kulunčić, Nebojša Šerić Šoba, Tanja Ostojić i Rastko Močnik.
Logistiku projekta omogućuje AIM, studio za multimedijsku produkciju, Zagreb.

Budući da je projekt koncipiran kao djelo-u-nastajanju, popis sudionika neprestano se dopunjuje i raste. Zbog objektivnih okolnosti, mnogi od njih nikada neće imati prilike boraviti u Ježevu. Njihovo je sudjelovanje u projektu temeljeno na iskustvu srodnih problema u vlastitim sredinama, kao i na teorijskom i medijskom poznavanju problematike. Veći broj umjetnika, naprotiv, provedbu svojih zamisli ostvaruje i ostvarit će u neposrednom radu s migrantima u Ježevu, pri čemu proces obostranog učenja bez sumnje ima terapijski učinak za obje strane (Boris Cvjetanović, Dalibor Martinis, Andreja Kulunčić, Kristina Leko, Manuela Vladić, Hsyein Alptekin Pia Lindman, Grady Gerbracht, Danica Phelps, Roman Ondak, Marko Lulic, Darko Fritz, Shalva Khakhanashvili, Nedko Solakov, Uroš Đurić...). Neki od radova uključeni u projekt, nastali su prividno neovisno od Ježeva (ukoliko zaboravimo poučak o 'domino-efektu'!), ali su nedvojbeno 'duhovni srodnici' Motela Ježeva, stoga smo pozvali nekolicinu umjetnika da se svojim već postojećim radovima uključe u projekt (Želimir Žilnik, Tanja Ostojić, Marjetica Potrč, Tanja Dabo, Roman Ondak, Sokol Beqiri, Oliver Ressler i Martin Kren, Anton Lederer i Margarethe Makovec, Sandra Sterle i Danica Dakić, Aleksandar Battista Ilić...)

Uz kontinuirani nastavak umjetničkih radionica i susreta u Ježevu, gdje će tijekom proljeća/ljeta 2001.g. biti realiziran najveći broj radova - fotografskih, filmskih i videozapisa, crtačke i slikarske radionice - projekti Motela Ježevo bit će dostupni i širokoj publici na stranicama art-e-fact-a, na stranicama lokalnih novina i časopisa, kao i u javnom prostoru grada - na plakatima, city-light reklamama, u izlozima trgovina, na info-punktovima, u turističkim agencijama, hotelima i sl...


Umjetnici uključeni u projekt:: Hsyein Alptekin (TUR), Olaf Arndt & BBM (GER), Maja Bajević (BIH), Mirosław Bałka (PL), Jovan Balov (MK), Sokol Beqiri (K), Luchezar Boyadjiev (BUG), Boris Cvjetanović (HR), Tanja Dabo (HR), Danica Dakić (BIH), Uroš Đurić (YU), Vadim Fishkin (RUS), Darko Fritz (HR), Ghazel (IRR), Grady Gerbracht (USA), Igor Grubić (HR), Aleksandar Battista Ilić (HR), IRWIN (SLO), Sanja Iveković (HR), Šejla Kamerić (BIH), Shalva Khakhanashvili (GEO), Ivana Keser (HR), Svebor Kranjc (HR), Andreja Kulunčić (HR), Anton Lederer & Margharette Makovec (A), Kristina Leko(HR), Pia Lindman (USA), Marko Lulic (A), Dalibor Martinis (HR), Dan Oki (HR), Tanja Ostojić (YU), Bertha Jottar Palenzuela (USA), Danica Phelps (USA), Marjetica Potrč (SLO), Oliver Ressler & Martin Krenn (A), Sandra Sterle (HR), Nedko Solakov (BUL), Nebojša Šerić Šoba (BIH), Slaven Tolj (HR), Milica Tomić (YU), Luca Vitone (I), Manuela Vladić (HR), Želimir Žilnik (YU).

Kustosi, kritičari, teoretičari uključeni u projekt: Carlos Basualdo, Nada Beroš, Boris Buden, Ana Dević, Zoran Erić, Branko Franceschi, Markita Franulić, Marina Gržinić, Nataša Ilić, Silva Kalčić, Želimir Koščević, Dejan Kršić, Shkelzen Maliqi, Suzana Milevska, Tihomir Milovac, Rastko Močnik, Hans Ulrich Obrist, Žarko Paić, Sabina Sabolović, Branka Stipančić, Leila Topić, Nevena Tudor.

Osobe za kontakt: Nada Beroš, (nada.beros@zg.tel.hr) (editor-in-chief), Dalibor Martinis (HR), (dalibor@aim.hr), Leila Topić, (leila.topic@zg.hinet.hr)





IZVJESCA
MAP
IMAGE OF BODO KAPING
INTERVJU
Intervju s Bodom Kapingom
PREGLED

Trgovanje ljudima
Lovorka Marinović
Konjukturna trgovina seksualnim robljem -- krijumčarenje i iskorištavanje žena

MIGRACIJE KAO GLOBALNI I LOKALNI PROBLEM
Božena Katanec
Sloboda, frustracija i zemlje između toga

Intervju s Bodom Kapingom
Oliver Ressler & Martin Kren
Isječak iz video rada "Border Crossing Services", ("Usluge prijelaza granice")


PISANJE
LOOKING FOR A HUSBAND WITH AN EU PASSPORT BY TANJA OSTOJIC
ONLINE
Tražim muža s EU putovnicom
Tanja Ostojić
TEORIJA

ZATOČENICI GLOBALNE PARANOJE
Žarko Paić
Ježevo kao permanentna zona sumraka između granica, politike i ideja.

RAZMIŠLJATI U IZGNANSTVU
Suzana Milevska
Živim, obitavam znaei isto što i jesam... Filozofske ideje koje nas povezuju s našim životnim prostorom.


Ježevo - priča bez sretnog svršetka
Marina Gržinić
Ježevo kao cordon sanitaire (sanitarni pojas) Europe.

ILEGALNI MIGRANTI I KRAJ KAPITALIZMA
Rastko Močnik
Besprimjerna globalna nejednakost - konačna kriza kapitalizma?